A Torcida t�rt�nete 

Mivel is kezdjem a Torcida t�rt�nelm�t le�r� cikket? Tal�n azzal, hogy Eur�pa leg�r�ltebbjei egyed�l�ll� m�lttal rendelkeznek, vagy azzal, hogy az egykori jugoszl�v bajnoks�g legelismertebb band�ja, esetleg azzal, hogy a ma p�ldak�nt tisztelt olasz csoportok egykori �s tal�n mai p�ldak�pe…Mindenk�ppen neh�z feladat a Torcid�r�l �rni, mert kimondva, vagy kimondatlanul az egykori legnagyobb ellens�gei is elismerik, mert nem tudj�k leut�nozni azt a hangulatot, mentalit�st, szurkol�st amit a Torcid�t�l l�ttak �s hallottak. Egy ilyen legenda le�r�sa csak sejtetni tudja azt az atmoszf�r�t amelyet a kor fiai alkottak �s �t�lhettek. 55 �v t�rt�n�seinek le�r�s�hoz nem el�g ez a kiadv�ny, nem el�g az �sszes k�nyv melyet kiadtak a Torcid�r�l, mert mindig �jat olvashatunk benn�k, �j sorsokat, t�rt�neteket ismer�nk meg…

Olyanba kezdek bele, melyet el�ttem magyarul m�g senki nem irt meg. B�r olvashattunk r�vid, nem t�l t�j�kozott, de elismer� alkot�sokat. Most ezek a sorok kever�kei lesznek sok Torcida tag, az �n �s ki tudja m�g h�ny ember a szavainak, hogy min�l �leth�bb, teljesebb k�pet kapjunk a Torcida 55 �ves �let�tj�r�l…

A t�rt�net 1950-ben kezd�dik. N�h�ny Z�gr�bban tanul� spliti di�k a foci-vb alkalm�b�l megismerkedik a brazil Torcid�val. A j�vend�beli m�rn�k�k, jog�szok, orvosok �gy gondolt�k, hogy ezt meg kell csin�lni a Hajduk Split meccsein is. Gyors megbesz�l�s ut�n a Torcida nevet vett�k fel. Els� fell�p�s�k 1950 okt�ber 28-�n volt (Splitben mindenki ezt a d�tumot haszn�lja). T�bbezer di�kot szerveztek be Z�gr�bban �s Dalm�ci�ban is a Crvena Zvezda elleni bajnoki meccsre melyen eld�lt a bajnoki c�m sorsa (akkor m�g tavaszt�l �szig tartott a bajnoks�g). Csak a z�gr�bi di�kok k�t vonatot t�lt�ttek meg el�z� nap. A meccs el�tt t�bb �r�val m�r tele voltak a lel�t�k zs�fol�sig, de ez nem meccs volt, hanem h�bor�. A szerbeknek m�r a d�ntetlen is el�g lett volna. A m�rk�z�s addig nem tapasztalt k�r�lm�nyek k�z�tt zajlott. Hatalmas z�szl�k, dobok �s hangzavar. Hi�ba vezettek a szerbek, a feh�rmezesek er�t mer�tettek a Torcid�b�l �s az utols� n�h�ny percben Vukas �s Broketa g�lj�val megnyert�k a meccset �s t�z �v ut�n a bajnoks�got. A stadion sz�trobban az �r�mt�l �s hatalmas �nnepl�s lesz �rr� mindenkin. Eg�sz �jjel �nfeledten �nnepel a Torcida Split �s eg�sz Dalm�cia lakoss�ga. Mindez egy 70 ezer lakos� v�rosban. A szerbek a veres�g megbosszul�s�ra sz�nt�k el magukat. Belgr�di seg�ts�ggel lev�ltj�k a Hajduk Split eln�k�t, beb�rt�nzik Vinko Zuvel�t, a Torcida egyik alap�t�j�t �s a z�gr�bi utaz�s szervez�j�t.

�gy kezd�d�tt. A Torcida ezut�n tov�bb fejl�d�tt. G�r�gt�zek, f�stbomb�k, dobok, nagyz�szl�k…melyeket az�ta minden Hajduk meccsen l�thattunk, melyek a Torcid�t ismertt� tett�k. De mindezt �gy, hogy az�ta is meg�rizte saj�t ut�nozhatatlan jelleg�t. A 60-as �vekben m�r rendszeress� v�ltak a t�zez�sek, rak�t�z�sok. It�li�ban ekkor kezdtek ilyeneket haszn�lni el�sz�r. 1964-ben a rijekai kupad�nt�n hatalmas pirotechnikai showt rendeztek. A Hajduk Split 4-1-re gy�z�tt. Az 1967-ben rendezett kupad�nt�n ism�t a Torcid�t csod�lt�k. A Hajduk legend�ja c�m� k�nyv �gy �r az 1971-es �vr�l: „…lobognak a z�szl�k, festik a transzparenseket, zengenek a haj�k�rt�k. A tengerpartiak erre az alkalomra k�l�nleges rak�t�kat, f�st�ket haszn�lnak… Az Adria hull�mait feld�sz�tett haj�k szelik Split ir�ny�ba. F�l Dalm�cia f�nyben �szik… A stadion kapui egy �r�val a kezd�s el�tt bez�rulnak, mert harmincezer ember m�r bent tolong. Teh�t t�bb mint amennyit a n�z�t�r be tud fogadni.” Mert 1971-ben 16 �v ut�n a Hajduk ism�t bajnok lesz. Aznap k�t stadion is zs�fol�sig telt volna… A m�rk�z�s ut�n Split utc�in hatalmas �nnepl�s kezd�dik, melybe bekapcsol�dik mindenki a fiatal, az �reg, a rakmunk�s, az egyetemi tan�r… Az orvos nem sz�gyell szir�n�val �nnepelni, az �reg h�zasp�r z�szl�kat lenget, a tan�r di�kja el�tt ord�t. T�bbsz�r az este folyam�n el�neklik Ton�i Papi� alkotta Hajduk himnuszt is. Eg�sz �jjel �nekelnek a f�t�ren az �v�rosban ezer z�szl�t lengetve.

1971 ut�n a beb�rt�nz�sek, kiv�gz�sek a legs�lyosabb m�rt�kben �rintik a Torcid�t. A Hajduk hagyom�nyos horv�t t�rt�nelmi c�mer�t egy v�r�s csillagra cser�ltetik, �s a csapat sz�n�t, mez�t is megv�ltoztatj�k a jugoszl�v z�szl� szerint, betiltj�k a csapat feh�r hagyom�nyos mez�t is. A Torcida nevet eml�teni sem szabad t�bb�. A Torcida m�gis megmarad, Nesvrstani (Besorolhatatlanok) n�ven �jj� szervez�dnek, tudatva mindenkivel, hogy nem engedik magukat besoroltatni semmif�le keretek k�z�. Ez m�r az az id�, amikor Splitben a szurkol�s egy�rtelm�en �letform�v� v�lik. A szurkol�k koncertekre j�rnak, rockot hallgatnak, �letst�lusuk alapj�n kapcsolatot teremtenek a szurkol�s �s a zene k�z�tt. A Nesvrstani ekkor m�r jellegzetes megjelen�si form�val rendelkezik. Mind egyenkab�tot hordanak, a mell�k�n nagy N bet�vel, a kez�k�n pedig Patria Nostra felirat� piros feh�r k�k cs�kos textilt viselnek. Eleinte a Dubrovnik „k�v�z�ban” gy�ltek �ssze, majd a Preistilben, ahol el�sz�r �rintkeznek drogokkal. A hetvenes �vekben a Hajduk komoly sikereket �r el a bajnoks�gban �s sokat utaznak k�lf�ldi vend�gszerepl�sekre. A csapat ekkor j�tszott UEFA kupael�d�nt�t is, de a d�nt�be jut�s nem siker�lt.

1979-ben felavatj�k a Gradski Stadion Poljudot, a hazai meccsek �j helysz�n�t. A b�tor leg�nyek ism�t felveszik a Torcida nevet. Ez nagy ellenkez�st sejtetett, de ennek ellen�re �jj�szervez�d�tt a Torcida. A fiatal szurkol�k gyorsan elfogadj�k a r�gi nevet. A nyolcvanas �vekben a Torcid�t megpr�b�lj�k lem�solni a riv�lisai is. Jellegzetess�geik a narancssz�n� kab�tok, a rengeteg hossz� transzparens �s a pirotechnika. Ezt pr�b�lj�k ut�nozni, de a dalm�t temperamentumot �s mentalit�st soha senki nem tudja lem�solni, ak�rhogy er�lk�dik. Hajduk Split �s Torcida csak egy l�tezik. A csapat 1984-ben KEK el�d�nt�t is j�tszott, de hazai p�ly�n kapott g�l miatt kiestek.

1985 ut�n kezdenek nagyon ki�lez�dni az ellent�tek a horv�tok �s szerbek k�z�tt. A horv�t csapatokt�l t�bbsz�r is pontokat vontak le. A szurkol�t�borok pedig megtal�lt�k egym�st. A horv�t band�kkal bar�ti viszonyt kezdtek �polni (Dinamo, Osijek, Rijeka). A szerbekkel pedig rendszeres �sszecsap�sok alakultak ki mint p�ld�ul 87-ben a Zvezda elleni spliti derbin. A rend�r�k szerbek voltak �s n�ha egy�tt l�ptek fel az Arkan (igen, az a gyilkos) vezette zvezd�sokkal �s a csetnik partiz�nosokkal egy�tt. Horv�torsz�g f�ggetlens�get akart (1931 �ta!) �s ezt akarta a Torcida is. 90-ben a Partizan elleni meccsen hangot adtak ism�t f�ggetlens�gi terveiknek. A Torcida a tv nyilv�noss�ga el�tt el�getett t�bb jugoszl�v z�szl�t �s f�lbeszak�totta a meccset jelezv�n ezzel hatalm�t �s felk�sz�lts�g�t a harcra �s az ellen�ll�sra.

Amint kit�rt a h�bor�, a Torcida a t�bbi horv�t csoporttal egy�tt harcba sz�llt. A harcban elesettek eml�k�re 1993 m�jus 30-�n a Torcida eml�kt�bl�t �ll�ttatott, t�rzshelye, az �szaki kanyar alatt az M szektor bej�rata f�l�tt.

„ER�S B�SZKES�G EMELKEDIK INNEN

HITTEL �S ER�VEL TEREMTI A HAZ�T

�S �R�K IR�NYT AD A TORCID�NAK

HOGY MINDIG HORV�T MARADHASSON”

Olvashatjuk a t�bl�n.

1992-ben a Hajduk nyeri az els� Horv�t Bajnoks�got. Ezt k�veti az els� eur�pai kir�ndul�s is horv�t sz�nekben. Az Ajaxal j�tszott meccseket hatalmas �rdekl�d�s fogadta. Ljubljan�ban (az UEFA a h�bor� miatt nem engedte Splitben j�tszani a meccset) huszonegy ezren szurkoltak v�gig kitartva a csapat mellett. Amszterdamba pedig t�bb ezer Torcid�s k�s�rte el a Hajdukot. Most ezt mindenki gondolja v�gig! A h�bor� ideje alatt is bajnoks�got j�tszottak, a stadionok megteltek… A Hajduk ism�t megnyerte a bajnoks�got 1994-ben. A Legia Warszawa ellen kiv�vt�k a Bajnokok Lig�ja 16-os mez�ny�be jut�st. A csoportban m�sodik helyen v�geztek. Bukarestbe, Br�sszelbe, Lisszabonba Torcid�sok t�bb ezrei kis�rt�k el a csapatot. Tavasszal a nyolc k�z�tt az Ajaxal j�tszottak. A spliti meccset –�gy mint az �sszes t�bbit –45000 szurkol� tombolta v�gig koreogr�fival g�r�gt�zez�ssel egy�tt. A visszav�g�ra ism�t t�bb ezer Torcid�s k�s�rte el a csapatot, �m a Hajduk nagy k�zdelem ut�n m�gis kiesett. Sajnos egy �vvel k�s�bb a Panathinakos ellen nem siker�lt a BL-be jut�s, a kinti 0-0 ut�n a rijekai visszav�g� 1-1-re v�gz�d�tt. 1997-ben kiemelked� szurkol�st produk�ltak a Schalke otthon�ban mintegy 4000-en, m�g a visszav�g�n hatalmas hangulatot teremtettek a friss UEFA kupa gy�ztese ellen nagyz�szl� �s t�zez�s k�s�ret�ben, de ism�t kiestek. 1998-ban Malm�be vetette a sors �ket �s idegenben 400 Torcid�s k�s�ret�ben siker�lt kiharcolni a tov�bbjut�st. A k�vetkez� ellenf�l a Fiorentina volt. Bariba haj�val mentek. S�laz�s, t�zez�s, remek szurkol�s. A visszav�g�n koreogr�fia �s telth�z, de 0-0 maradt az �ll�s �s az olaszok mentek tov�bb. 1999-ben ism�t az UEFA kup�ban indult a Hajduk. Luxemburgban kicsi volt a stadion �s rengeteg rend�r volt, de nem volt sok dolguk. A visszav�g� Splitben csak formalit�s volt. A k�vetkez� ellenf�l egy gyenge sz�fiai g�rda volt. A csapat viszont k�t meccs alatt g�lt sem tudott r�gni ellenfel�nek hi�ba volt hatalmas a Torcida lelkesed�se �s kiestek. 2000-ben pedig m�g gyeng�bb szerepl�st l�ttunk a Dunaferr ellen. Az els� k�rben kiesett a csapat, nagy csal�d�st okozva.

Ek�zben azonban Tudjman eln�k kedvence  Dinamo Zagreb nyerte sorra a bajnoks�gokat eg�szen fura k�r�lm�nyek k�zepette. Ez a 98/99-es szezonban cs�csosodott ki: Ahhoz, hogy a Hajduk ne legyen bajnok veres�get kellett szenvednie a Rijek�t�l, de a Rijeka sem lehetett bajnok ez�rt csak „lesg�lokat” tudott r�gni az utols� meccs�n. Ekkorra m�r elm�rgesedett a viszony a z�gr�biakkal �s a fiumeiekkel is. Az �sszecsap�sok �lland�sultak a h�rom legnagyobb meccsein. Az eml�tett bajnoks�g r�j�tsz�s�ban Z�gr�bban a parkol�ban verekedtek �ssze komolyabb m�rt�kben. Horv�torsz�g addigi legnagyobb szurkol�i rendbont�sa 2000 m�jus�ban t�rt ki a kupad�nt� odav�g�j�n Splitben a Dinamo ellen. T�rt�nt ugyanis, hogy a Hajduk k�t g�lt is r�gott. Ezt a z�gr�biak csak a 86.percig t�rt�k, ekkor mindent amit tudtak dob�l�sra haszn�ltak fel. A Torcida vette a lapot �s t�madott, mire a b�r� lef�jta a meccset. A meccs ut�n hatalmas �nnepl�s kezd�d�tt, de a visszav�g� m�g h�tra volt. Z�gr�bban megt�lt�tt�k a vend�gkanyart mely legal�bb 3000 f�t jelentett. A Hajduk sz�m�ra a 2-0-s el�ny el�g volt �s �gy �t �v eltelt�vel ism�t elnyert�nk valamit.

Ez id� t�jt fontos dolgok t�rt�ntek. A klub p�nz�t elsikkaszt� vezet�s�g tagjait lecsukt�k �s az �jak k�zt�k Poklepovi�-csal elkezdtek rendet rakni. A t�lzott rendcsin�l�s k�zepette eladtak n�h�ny alapembert is a csapatb�l akik a Bajnokok Lig�j�ba ir�ny�thatt�k volna a Hajdukot �s ott el�g p�nzt gy�jthettek volna az ad�ss�gok rendez�s�re. De �k ink�bb maradtak a biztos p�nzn�l �s ez�rt mi szurkol�k m�ris a „sz�v�nkbe z�rtuk” �ket, melynek hangot is adtunk az els� Dunaferr meccset k�vet�en. De mint megtudtuk azt tervezik, hogy ebben az �vben lerendezik az ad�ss�got �s j�v�re ism�t Bajnokok Lig�ja meccsekre utazhatunk.

Azonban t�rt�nhet b�rmi a Hajduk Splittel, a Torcida mindig mellette lesz. A Torcida t�rt�net�ben most egy �jabb korszakot �l�nk meg. Jelenleg a Torcid�t 20-30 �v k�r�liek vezetik. Az �szaki kanyarban (Tribina Sjever) megtal�ljuk az �sszes Torcid�s koroszt�ly k�pvisel�it is. Az utaz�sokat mindig nagy k�r�ltekint�ssel szervezik. Bariba haj�kkal, Bukarestbe, Sz�fi�ba, Lisszabonba, Belgiumba, Luxemburgba, N�metorsz�gba, Malm�be, Vars�ba, Londonba, Krakk�ba, Debrecenbe k�l�nbuszokkal �s aut�kkal �rkeztek. Gy�rbe vonattal �s aut�kkal. A horv�t bajnokikra k�l�nbuszokkal vagy k�l�nvonatokkal utaznak. A szekci�k kisbusszal �s aut�val esetleg vonattal. Egy a l�nyeg egy igazi Torcid�snak: kitartani a csapat mellett. Ezt az �ntudatukat t�bb sz�veg�k is al�t�masztja. Hajduk �ivi vje�no! (Hajduk mind�r�kk�) Ez a mondat a Torcida s�lon �s kalapon is szerepel. Mondhatjuk, hogy egy�tt �l a Torcid�val mint legr�gibb szurkol�i sz�l�s. Nemcsak tartalma miatt tal�l�, r�vid �s egy�rtelm�. U raju je lipo al u paklu je Torcida! (A menyorsz�gban j�, de a pokolban a Torcida van) Za te smo se rodili, za te �emo umrit! (�rtetek sz�lett�nk, �rtetek halunk meg) Ezek a sz�vegek a hossz� hagyom�nyos Torcid�s transzparensek mellett szint�n megjelennek a meccseken, vagy a h�zak falain. Manaps�g rengeteg ig�nyes alkot�s ker�l a h�zak falaira szerte a v�rosban. R�viden ennyi. Izelit�, valamib�l aminek nincs p�rja, mert egyetlen Torcida �s egyetlen Hajduk l�tezik �r�kk�! Hajduk �ivi vje�no!

---------------------------------------------------------------------------------------------                                                 ------------------------------------

                                 Povijest Torcide

Nakon zavr�etka drugoga svjetskoga rata interes za sport, a osobito nogomet, bio je u nekada�njoj Jugoslaviji vrlo velik. Na zasadama starih klubova gra�anskog porijekla osnivani su novi klubovi (Dinamo, Crvena Zvezda, Partizan i drugi), koji su svojom kakvo�om brzo stali uz bok mom�adima koje nisu promjenila svoja stara imena (Hajduk, Sarajevo). Sredinom stolje�a nogometna nadmetanja bila su vrlo uzbudljiva a neizvjesnost o tome koji �e klub osvojiti titulu nerijetko se odga�ala sve do posljednje utakmice. Tako je bilo i pretposljednjeg dana listopada 1950. kada se u Splitu igrala utakmica "Hajduka" i "Crvene zvezde" koja je odlu�ivala o naslovu nogometnog prvaka u tada�njoj Jugoslaviji.


Te godine nogomet je dobio novi zamah popularnosti s obzirom da je u Brazilu odigrano uzbudljivo Svjetsko prvenstvo, obilje�eno kvalitetnom igrom, ali i temperamentim navijanjem tamo�nje Torcide. Atraktivnom ju�nja�kom atmosferom na Marakani i drugim brazilskim stadionima osobito je bila impresionirana skupina navija�a Hajduka studenata -u Zagrebu. Kako se pribli�avala odsudna utakmica sa velikim rivalom "Crvenom zvezdom" u prvenstvu 1950. njihovo navija�ko uzbu�enje sve je vi�e raslo; u me�usobnim razgovorima rodila se ideja po ugledu na brazilske navija�e stvoriti Torcidu kao skupinu koja �e organiziranim bu�nim navijanjem nastojati pomo�i splitskom timu da se okiti titulom prvaka. Inicijalnu jezgru te skupine �inilo je 113 studenata i drugih mladih ljudi ve�inom Dalmatinaca, ali je me�u njima bilo i navija�a Hajduka i iz drugih krajeva zemlje. U suradnji sa Sveu�ili�nim komitetom Narodne omladine Zagreba ta skupina organizirala je ekskurziju nekolio tisu�a studenata i drugih navija�a Hajduka iz tog grada na derbi u Split. Posljednji od nekoliko od nekoliko navija�kih vlakova pristiglih rano ujutro 29. listopada 1950. na splitski kolodvor do�ekala je svirka limene glazbe JRM. Grad je bio na nogama, nestrpljivo o�ekuju�i po�etak utakmice. Ve�a skupina navija�a oti�la je u samu zoru pred hotel gdje su odsjeli igra�i "Crvene zvezde", izazivaju�i veliku buku sirenama, trubama, zvonima i drugim pomagalima. Zvona su prema iskazima svjedoka, potjecala iz bogomolja, odakle su uzimana "na revers".Sljede�ih nekoliko dana objavljeno je, na osobnu intervenciju Milovana �ilasa, u beogradskom tisku nekoliko tekstova u kojima je osu�eno pona�anje Torcide i navija�a Hajduka u vezi s tom utakmicom. U komentaru "tako ne treba navijati" objavljenom u Borbi 1. studenog 1950. pi�e kako su "pripadnici ove grupe unosili u navijanje toliko razularenosti, da se ono na momente pretvorilo u nekulturne i nepristojne ispade koji bi mogli ako se odmah u za�etku ne sprije�e, raspiriti mr�nju izme�u klubova". Ti tekstovi izazvali su polemiku u javnosti. Tako je rukovodstvo "Hajduka" u svom priop�enju danom u vezi s tim napadima istaknulo: "Na utakmici u Splitu prvi put je jedna grupa simpatizera hajduka koja se nazvala Torcida organizirano nastupilan sa bodrenjem. To je jedinstven primjer u nas i bio je primljen sa simpatijama i od �ireg kruga splitske publike. I mi smo pozdravili ta nastojanja na�ih prijatelja uvjereni da udru�eni simpatizeri mogu vi�e koristiti jednoj mom�adi i me�usobno se pravilno odgajati". Uprava Hajduka ipak je izrazila stanovitu sumnju u vezi s izborom imena Torcida. Prema iskazu tada�njeg potpredsjednika Hajduka i sekretara gradskog komiteta KPH Splita Jure Bili�a, u to diba svemo�ni Milovan �ilas pozvao je s tim u vezi Izvr�ni odbor CK KPH i "tra�io da se slu�aj ispita".(Rei�, 1989). S tom zada�om osnovana je tro�lana partijska komisija. Epilog: Jure Bili� i tada�nji predsjednik Hajduka Ante Jurjevi� Baja partijski su ka�njeni ukorom i opomenom; kapetan Hajduka Frane Mato�i� je zbog (uzajamnog) ko�kanja i udaranja s igra�em Zvezde brankom Stankovi�em isklju�en iz Komunisti�ke partije; neki pripadnici Torcide su pritvoreni i protiv njih je pokrenut postupak, itd. A sam Vjenceslav �uvela je ne samo isklju�en iz KPJ nego i osu�en i na tri godine zatvora, da bi odlukom Vi�eg suda kazna bila smanjena na tri mjeseca. �uvela svjedo�i kako je, uz ostalo,bio optu�en da je, protiv drugih studenata, na reveru nosio zna�ku Torcide na kojoj je uz "T" stajalo i slovo "H", �to je od partijske komisije i organa gonjenja bilo protuma�eno kao "Hrvatska Torcida", premda se zapravo radilo o isticanju po�etnog slova imena kluba za kojeg su on i njegovi prijatelji na toj utakmici organizirano navijali.Naravno, politi�ka osuda Torcide dovela je do obustajanja njezine aktivnosti. Onodobne politi�ke i druge okolnosti nisu pru�ale povoljne uvjete za uvo�enje novih organiziranih oblika navijanja. Ipak sljede�ih desetlje�a na utakmicama Hajduka �esto se navijalo upravo po modelu koji je nazna�ila Torcida, s tom razlikom �to niz godina nije bilo mogu�e formalno uspostavljanje organizacije najvatrenijih navija�a. Tijekom pedesetih i �ezdesetih godina interes za nogomet dodatno se pove�ao, izme�u ostalog i zbog ubrzane urbanizacije koja je bitno mijenjala kulturne obrasce. Pona�anje nogometne publike u Splitu i onodobnoj Jugoslaviji bilo je uglavnom spontano i obilje�eno reagiranjima na samu igru, te nastojanjima da se bodrenjem pripomogne svojoj mom�adi. No prilikom va�nijih utakmica na odre�enim sektorima stadiona okupljale su se manje skupine najbu�nijih navija�a. Tako je u prvoj polovici �ezdesetih u Splitu djelovala skupina navija�a koja je svoju privr�enost Hajduku iskazivala na poseban na�in - lansiranjem raketa, paljenjem bengalskih vatri drugih vatrometnih sredstava bacanih �esto i na sam teren. I navija�ki izgredi uglavnom su spontano izbijali; osnovni uzrok ekscesnog pona�anja u to vrijeme bila su klupska rivalstva koja su ujedno simbolizirala mjesne i regionalne razli�itosti. U toj fazi zbivanja na terenu imala su odlu�uju�i utjecaj na navijanje: pozdravljala se i slavila dobra igra i pobjeda vlastite mom�adi a izra�avalo negodovanje zbivanjima na terenu koji joj ne idu u prilog. U tom je razdoblju rije�e dolazilo do fizi�kog nasilja a od ve�ih incidenata te vrste mogu se izdvojiti dva susreta "Hajduka" I "Sarajeva" u Splitu. Oba puta Sarajlije pobijedile "bijele" sa po 1-0. Prvi slu�aj datira od 1. listopada 1961. kada je nakon utakmice napadnut sudac Aleksandar �kori� koji je poni�tio izjedna�uju�i gol Vido�evi�a - po mi�ljenju Spli�ana neopravdano. �kori� je pretu�en u domu a u gledali�tu je do�lo do vandalskih ispada ("Hajduk" je morao nakon toga tri utakmice odigrati u �ibeniku. Drugi put se incident ogromnih razmjera dogodio 11. rujna 1966. godine kad je masa navija�a razo�arana porazom "Hajduka" priredila masovnu tu�njavu i kad su demolirali dom, tribine, golove (Spli�ani su nakon toga selili za jednu utakmicu u Rijeku). Verbalni ekscesi izbijali su relativno �esto, i to uglavnom u obliku upu�ivanja uvreda igra�ima i navija�ima suparni�ke mom�adi , te sucu. Ve� tada se izra�avalo navijanje kao zastra�ivanje, usmjereno ru�enju volje za pobjedom protivni�kih igra�a i navija�a. Do otvorenog uzvikivanja slogana u vezi s nacijom, a pogotovo onih sa �ovinisti�kim porukama dolazilo je iznimno rijetko. Uzroke tome, kako svjedo�e stariji ljubitelji nogometa, treba tra�iti u tada�njem vjerovatno prevladavaju�em politi�kom raspolo�enju ve�ine gra�ana, ali i u izrazito strogom tretmanu takvih prekr�aja od strane organa reda.

SEDAMDESETE GODINE

Po�etkom 70-ih manja skupina mladih najgorljivijih pristalica Hajduka po�inje se kontinuirano okupljati na sredini isto�nog stajanja stadiona u Splitu i s tog mjesta predvoditi bodrenje. Premda relativno malobrojni, pripadnici te skupine postupno �ire novi moderniji na�in navijanja. Dok se u prvom razdoblju nije odve� ulagalo na navija�ku ikonografiju, mladi navija�i tijekom 70-ih uglavnom slijede ju�nja�ki na�in navijanja, specifi�an po isticanju velikog broja klupskih zastava i transparenata (�ime obilje�avaju one dijelove tribina na kojima se skupljaju), velikim povorkama koje pod tim obilje�jima mar�iraju gradom uo�i i nakon va�nih utakmica, itd. Uz to sve ve�i broj mladih navija�a poku�ava slijediti uzor navija�a sa sjevera Europe, prije svega Engleza (no�enje navija�kih �alova, pjevanje pjesama, okupljanje u manjim skupinama, forsiranje tu�njava i drugih oblika nasilja, te drugo).
partizan - hajduk, 1971.Tako se uz skandiranja koja su prije prevladavala sve u�estalije pjevaju klupske himne i druge navija�ke pjesme s tekstovima koje sami smi�ljaju. Sli�no drugim skupinama najgorljivijih navija�a, pripadnici skupine koja se okuplja na sredini isto�nog stajanja "Starog placa" sve redovitije putuju na utakmice svog kluba u drugim gradovima. U drugoj polovici sedamdesetih, �lanovi jezgre budu�ih profiliranih navija�kih grupa po�inju se sve �e��e sastajati i u dane kada se ne odigravaju utakmice, stvaraju�i osnovu novog stila �ivljenja mladih. U Splitu se oni naj�e��e okupljaju na Rivi i u kavani "Dubrovnik", koja postaje svojevrsni "sto�er" ovda�njih ultra�a. Tijekom tih dru�enja raspredaju se pri�e o minulim i organiziraju nastupaju�a gostovanja, dogovara nabava navija�ke opreme, smi�ljaju pjesme i skandiranja, iniciraju tu�njave i drugi oblici nasilja, i sli�no. U tom razdoblju do najizrazitijih promjena dolazi u nasilju povodom nogometa. U ekscesima sudjeluje velik broj navija�a uglavnom adolescenata, ali i onih starijih. Sukobi izme�u simpatizera razli�itih klubova djelomi�no gube spontani karakter u korist, a ne na �tetu poluorganiziranog nastojanja ekstremnih navija�a da tu�njavama i drugim oblicima nasilja "izravnaju ra�une". Tako se navija�i osve�uju zbog batina koje je neki od njih dobio za vrijeme proteklog navija�kog putovanja, i to na jedan svojevrstan neselektivan na�in (neselektivna osveta), tj. bilo kojem navija�u mom�adi koja gostuje u Splitu , s obzirom da do pravih krivaca uglavnom nije bilo mogu�e do�i. Tako�er iniciranjem ekscesa nastoji se sublimirati poraz svoga kluba: naj�e��i neredi izbijali su kada bi doma�a mom�ad izgubila, a njezini navija�i nakon utakmice masovno krenuli da iskale svoj bijes na simpatizerima gostuju�e mom�adi. Navija�ko nasilje u tom desetlje�u ima stanovit polusimboli�ki karakter, tj. ne ide se "do kraja" - nastoji se prije svega poniziti, a ne te�e fizi�ki ozlijediti suparni�kog navija�a. Do incidenata naj�e��e dolazi na ulicama i kolodvorima nakon zavr�etka utakmice. No izbijale su tu�njave i na samom stadionu, poput one iznimno �estoke za vrijeme derbija izme�u "Hajduka" i "Crvene Zvezde" u Splitu 1974., kada se nekoliko stotina vojnika, navija�a beogradskog tima, sukobilo sa navija�ima Hajduka, �to je dovelo do ve�eg broja ozlije�enih, a jo� te�e posljedice bile su izbjegnute tako da je jedan major tada�nje JNA tek uz prijetnju pi�toljem uspio evakuirati vojnike sa stadiona. S tim u vezi treba istaknuti da uz djelomi�nu iznimku navija�a Dinama pa i Vele�a, zbog ra�irene fame o Splitu kao gradu s iznimno "opasnim" navija�ima, civili - simpatizeri drugih timova sve do kraja sedamdesetih nisu u ve�em broju dolazili u Split, odnosno kolektivno navijali na "Starom placu", dok su s druge strane hajdukovci pratili svoj klub po cijeloj biv�oj Jugoslaviji. Prvi relativno masovniji (oko tisu�u partizanovaca) dolazak navija�a nekog od beogradskih timova na utakmicu u grad pod Marjanom zbio se 1978. i tada su partizanovci brutalno istu�eni tako da u dosta slijede�ih godina nikoja beogradska mom�ad nije u Splitu imala brojnu podr�ku svojih navija�a. I verbalno nasilje u to vrijeme ima ograni�en karakter, s obzirom da se kolektivno uzvikivane provokacije uglavnom zadr�avaju na vrije�anjima tipa "TOVARI", "CIGANI", "PURGERI" i sli�nima, uz rijetko eksplicitno uzvikivanje politi�kih parola. Stanovit otklon od tog trenda �ine zbivanja u povodu nekih nogometnih susreta u raznim gradovima na samom po�etku sedamdesetih - razdoblja bremenita me�unacionalnim i politi�kim tenzijama, u prvom redu sukobom hrvatskog "maspoka" i unitaristi�kih snaga. Primjerice drasti�an primjer ekscesnog pona�anja zbio se 23. rujna 1970. u Splitu, nakon prekida utakmice "Hajduk"- "Beograd" pri rezultatu 2:2, izazvana u 52. minuti bacanjem nekog predmeta na suca Pavla Risti�a iz Beograda. Susret je registriran sa 3:0 u korist "Beograda", �to je izazvalo masovne demonstracije u gradu, isticanje transparenta "NE DAMO REPREZENTATIVCE", "ISTUPIMO IZ LIGE", uzvikivanje politi�kih slogana (primjerice "HAJDUK-DINAMO, SAVKA-TRIPALO") te bacanje automobila s beogradskim i drugim registracijama iz isto�nih krajeva tada�nje Jugoslavije parkiranih na Rivi u more. Do raznih oblika navija�kih ekscesa dolazi izme�u razli�itih skupina navija�a, gotovo bez obzira na nacionalne pripadnosti. Krajem tog razdoblja od pedesetak mladih "hajdukovih" navija�a koja je predstavljala hard-core ultra�a s isto�nog stajanja �ini va�an korak u profiliranju svoga grupnog indentiteta - osnivaju neformalnu skupinu, Nesvrstane, koje je osnovno obilje�je bilo isticanje posebnosti novog navija�kog stila pona�anja. Uz to pripadnici te skupine na rukavima jeans jakni isticali su njezin znak, na kojem su uz slovo "N" i crveno-bijelo-plavu oznaku stajale su rije�i "Patria nostra" ("Na�a domovina"). Tijekom 1978. i 1979. oni su se sastajali u jednoj prostoriji (nazivali su je "�upom") u u�em sredi�tu grada, na zidu koje je bila obje�ena hrvatska trobojnica. Ipak, osnovni grupni ritual �inilo je prisustivanje utakmicama "Hajduka" u Splitu i putovanja na gostovanja. Upravo su pripadnici te skupine najaktivnije sudjelovali u nizu navija�kih incidenata krajem tog desetlje�a, od kojih najdrasti�nija bila je masovna tu�njava na utakmici "Sarajevo"-"Hajduk" u Sarajevu 19. lipnja 1979., koja je rezultirala velikim brojem ozlije�enih.

PO�ETAK I DRUGA POLOVICA OSAMDESETIH

U tre�em razdoblju, na pona�anje nogometnih navija�a u Splitu i biv�oj Jugoslaviji, uz druge �initelje, dominantno utje�e isticanje grupnih razli�itosti i rivalstva. Jezgre navija�kih skupina u tom razdoblju prerastaju u profilirane i �lanstvom vrlo brojne navija�ke kolektive. Prvu modernu nogometnu navija�ku skupinu u biv�oj Jugoslaviji osnivaju upravo mladi Hajdukovi navija�i. Godine 1980. dolazi do poku�aja obnavljanja zbog smjene generacija nakratko obustavijene aktivnosti skupine Nesvrstanih. Nekoliko desetaka momaka koji su obnovili tu skupinu (Kule, Vele Bakovi�, Gula, Stipe, U�o, Trep�a i ostali) ubrzo prihva�aju novo ime "Torcida 1980". Izborom toga imena oni su �eijeli naglasiti po�tovanje prema Torcidi iz 1950. i ukupnoj tradiciji navijanja u Splitu, a u vezi s tim objelodaniti kako �ele slijediti brazilski, tj. ju�nja�ki na�in navijanja. Uz to, osnivanjem skupine izvan institucionalnih dru�tvenih okvira, oni su jasno iskazali svoje neprihva�anje klju�nih obrazaca, oblika funkcioniranja slu�benoga dru�tva, koje je nastojalo U svakoj socijalnoj pori (pa tako i u sportu, U prvom redu nogometu) nametnuti hiperor-ganizirane i birokiatizirane odnose, premda se programski zalagalo za samoupravijanje i debirokratizaciju. Na taj su na�in nastojali, vi�e - manje svjesno, kolektivno izraziti svojevrstan protest zbog svoga dru�tvenoga polo�aja i ukupne dru�tvene situacije koja je ve� tada imala obilje�je kriznoga stanja. Me�u dijelom tih navija�a taj se protest zasnivao i kao takav izra�avao u stanovitom nezadovoljstvu u vezi s nacionalnim slobodama Hrvata i ukupnoga stanja me�unacionalnih odnosa u tada�njoj Jugoslaviji. Opisuju�i motive za osnivanje Torcide (godina osnutka iz prvotnoga naziva brzo se izgubila iz verbalne uporabe) neki osniva�i te skupine ne propu�taju ukazati i na taj aspekt njezina stvaranja.
Uz pisanje grafita s porukama koje su tada od strane vlasti etiketirane kao �ovinisti�ke, klerikalisti�ke i protudr�avne, idejno nedovoljno profilirani politi�ki protest dijela prvih torcida�a se po�etkom osamdesetih izra�avao i njihovim specifi�nim kolektivnim oblicima pona�anja na vjerskim svetkovinama, prije svega na Badnjoj ve�eri, kada je u Splitu gotovo redovito dolazilo do inter-vencija milicije zbog tzv. verbalnih delikata.
dinamo - hajduk, 1984./85.Prvih nekoliko godina pretpro�loga desetlje�a Torcida je bila tek naj-fanati�nija podgrupa navija�ke curve na sjeveru novoga stadiona u Poljudu. No, na svakoj utakmici bio je istaknut transparent "TORCIDA", a grafiti s tim imenom sve su se �e��e pisali na splitskim zidovima. S vremenom, na sjeveru su se po�eli pojavijivati i transparenti pripadnika Torcide iz mjesta kraj Splita ("TORCIDA VRANJIC", "TORCIDA SEGET"), �to je svjedo�ilo o �irenju popularnosti te skupine. Izgredi mladih navija�a sa sjevernoga stajanja postajali su sve �e��i i bremenitiji posljedicama. Tako je uo�i utakmice "Hajduk" - "Tottenham" odr�ane u Splitu u travnju 1984. jedan navija� na centru igrali�ta zaklao pijetla - simbol toga lon-donskoga kluba zapravo je tetrijeb, ali se njegovi igra�i kolokvijalno nazivaju "pijetlovima" - na �to je reagirala UEFA zabranom igranja jedne me�unarodne utakmice u Splitu. Za kona�no oblikovanje Torcide osobito bitni bili su doga�aji na utakmici "Hajduk" - "Metz" 1985. u Splitu, kada je vi�e pripadnika milicije, bez pravoga razloga, u�lo na sjever i grubo napalo navija�e. U svojim izvje�tajima i komentarima novinari su pisali o napadu na Torcidu, izjed-na�avaj�i cijeli sjever s torn skupinom; upravo se od tada navija�i okupijeni na torn dijeiu stadiona u javnosti do�ivijavaju kao Torcida.
Uzrokovanost tada�njega narastanja navija�koga trenda mogu�e je sagledati i izvan granica nekada�nje Jugoslavije: tragedije koje su se te godine zbile na stadionima u Bruxellesu, Bradfordu i Birming-hamu dovele su do vrhunca interes me�unarodne javnosti za feno-men nogometnoga navija�tva. Ve� u prvoj polovici pretpro�loga desetije�a javljaju se bitne promjene u pona�anju tih navija�a u usporedbi s njihovim prethodnicima iz sedamdesetih godina. Primjerice, dok su potonji imali izrazito negativan odnos prema drogi i onima koji je konzumiraju, dotle je novi nara�taj navija�a u Splitu postupno usvajao afirmativan odnos prema drogiranju.
Sredinom osamdesetih u biv�oj Jugoslaviji intenzivira se proces osnivanja najbrojnijih navija�kih skupina velikih klubova. Suparni�tva izme�u tih skupina bitno utje�u na razl�ite oblike navija�koga pona�anja; tijekom druge polovice osamdesetih usporedno s nogometnom ligom odvija se i takmi�enje raznih navija�kih skupina, pripadnici kojih ne biraju sredstva u svom nastojanju da doka�u kako je upravo njihova najbolja, "najja�a", "najlu�a" i sli�no. Osobitu pozornost poklanjaju derbijima na doma�em terenu, s obzirom da pretrpljene batine od strane go-stuju�ih navija�a do�ivljavaju kao najve�u sramotu. Neka zanimljiva obilje�ja pona�anja pripadnika Torcide u dane odigravanja va�nih utakmica otkriva I�o, koji se di�i sa �ak 120 gostovanja
Kao najve�a navija�ka ku�nja kroz koju se u najve�oj mjeri potvr�uje snaga skupine, tretiraju se gostovanja. Navija�kim izgredima osobito su obilovala putovanja pripadnika Torcide u Beograd, �to oslikava sljede�i dijalog �etvorice starijih uglednih torcida�a vo�en u velja�i 1990.
 U svim navija�kim aktivnostima, kako u pru�anju podr�ke svojoj mom�adi, tako i u iniciranju �to grubljih incidenata, imaju se "pred o�ima" rivalske skupine i navija�i drugih mom�adi u cjelini, koje po�to-poto treba nadvladati i dokaze svoje premo�i dati na uvid javnosti. U krugovima ultra�a najvi�e se cijene upravo oni dokazi predo�eni drasti�nim incidentima. �lanovi Torcide svojim najve�im podvigom iz tog vremena dr�e grube izgrede u Rijeci u prosincu 1988. Tada je skupina pripadnika Armade bacila nekoliko ben-galskih vatri na dio isto�ne tribine, gdje je bilo okupijeno oko dvije tisu�e torcida�a. Odgovor je bio vi�e nego �estok: nekoliko stotina pripadnika Torcide, o�ito pod utjecajem alkohola i droge, poru�ilo je naletima tijela ogradu i �akama se obra�unalo sa suparni�kom skupinom na njezinu dijelu tribina. Deblji kraj izvukli su i milicajci koji su poku�ali uredovati na samoj tribini, tako da je njih nekoliko ozlije�eno, a jedan je milicijski pas �ak izgri�en. U dvoboju raketama koji je potom uslijedio ozbiljnije su ozlije�eni jedan fotoreporter i jedan gledatelj sa zapadne tribine. Utakinica se ipak nastavila, ali u posve neregularnim uvjetima. S obzirom da su torcida�i neprestano upadali kroz ne�uvanu razbijenu ogradu na teren. Nakon zav�etka susreta pripadnici Torcide su izazvali niz ekscesa u gradu, od tu�njava do razbijanja automobila, stakala na zgradama i sli�no. Rije�ka milicija nekako se ipak uspjela konsolidirati, pa je nave�er privedeno nekoliko stotina �lanova Torcide nad kojima je te no�i, kako sami svjedo�e, bila provedena prava tortura. Uz dotad dominantan ju�nja�ki, po ugledu na Engleze, uvode se u nekada�njoj Jugoslaviji u sve ve�oj mjeri i elementi sjevernja�koga na�ina navijanja. Tragi�na zbivanja na stadionu "Heysel" u Bruxel-lesu 29. svibnja 1985., kada je uo�i finala Kupa europskih prvaka izme�u "Juventusa" i "Liverpoola" u nesre�i izazvanoj nasiljem engleskih huligana poginulo 39 Talijana, bitno su utjecala na navija�e u biv�oj Jugoslaviji. Samo naoko paradoksalno, engleski navija�i na temelju toga zado-bivaju novi ugled, pa su se na ulicama na�ih gradova po�eli ispisivati grafiti "Heysel" i sli�ni, a na tribinama iza vratnica sve vi�e isticati zastave Velike Britanije i �alovi engleskih navija�a. Slijedom tih doga�aja, a i zbog niza drugih okolnosti, sredinom osamdesetih simboli�ki karakter navija�kih sukoba manje je prisutan nego prije, a nasilje u vezi s nogometom postaje sve bremenitije najte�im poslje-dicama. Pove�ava se broj navija�a koji su spremni izazvati drasti�ne izgrede, o �emu govori aktiviranje suzavca od strane nekih �lanova Torcide na utakmici "Hajduk" - "OFM" 5. studenoga 1987. u Splitu, �to je izazvalo veliku paniku na stadionu i na sre�u - stadion nije bio dupkom pun - pro�lo bez ljudskih �rtava. Zbog tog incidenta, koji je odjeknuo cijelim svijetom, "Hajduk" je ka�njen dvogodi�njom zabranom igranja utakmica u organizaciji UEFA-e na doma�em terenu. Zbivanja u vezi s tom utakmicom osobito su indikativna za sagledavanje fenomena ekstremnoga navijanja, s obzirom da je uo�i njezina odr�avanja u Splitu i Dalmaciji stvorena atmosfera da "Haj-duk" "mora" pobijediti, iako je prednost Francuza iz prve utakinice bila vrlo visoka; navija�ke strasti potencirali su na sastanku Torcide uo�i toga susreta i neki �lanovi uprave, a egzaltirani torcida�i �ak su uspjeli izvjesiti zastavu "Hajduka" na zvonik katedrale Sv. Duje.
rijeka - hajduk, 1986./87. (beograd)Osim tada dominantnoga grupnog suparni�tva, na navija�ke nerede u biv�oj Jugoslaviji u sve ve�oj mjeri po�inju utjecati me�unacional-ni i politi�ki animoziteti. Va�no je istaknuti da su ti animoziteti narasli na tlu duboke gospodarske i svekolike dru�tvene krize koja je, kako je pretpro�lo desetlje�e odmicalo, sve vi�e utjecala na ukupan rast politi�kih tenzija. Dio �lanova navija�kih skupina poduzima nerede motivirani �ovinizmom, �to je izazvalo o�tra reagiranja u medijirna i politi�kim forumima. Takva reagiranja postizala su suprotan u�inak od �eljenoga, s obzirom na evidentno nastojanje pripadnika navija�kih plemena da provociranjem javnosti u�ine sebe �to vidijivijima. Zoran primjer za to je politi�ka afera u vezi s bacanjem nekoliko vojnih pitomaca u more na splitskoj Rivi nakon utakmice "Hajduka" i "Zvezde" 1985. godine. Sredinom osamdesetih postaje vidljiva nacionalna homogenizacija navija�kih grupa iz istih republika, osobito u suradnji izme�u Torcide i BBB. Tako je primjerice dio pripadnika Torcide �esto putovao na va�ne utakmice "Dinama" u Zagrebu i na strani, prije svega one koje je taj tim igrao sa "Zvezdom" i "Partizanom", poku�avaj�i na taj na�in oja�ati svoju "bratsku" skupinu u mogu�im sukobima sa zajedni�kim "neprijateljima".
hajduk - partizan, 1990./91.U tom razdoblju organi reda sustavnije se nego prije bave izgredima navija�a, koji se sve vi�e tuma�e kao vrhunska prijetnja me�u-nacionalnim i drugim politi�kim odnosima u dru�tvu, ali jo� i vi�e stabilnosti samoga re�ima. Vi�enije torcida�e �esto pozivaju na "informativne razgovore". Jedna od nezaobilaznih tema tih saslu�anja bilo je i samo ime skupine, s obzirom da je milicija smatrala kako rije� "Torcida" zapravo zna�i izvedenicu iz sintagme "teroristi�ka organizacija". U rano jutro neposredno uo�i derbija s beogradskim klubovima njima su �esto kucali supovci na vrata i zadr�avali ih u pritvoru tako da ne bi mogli prisustvovati utakimici. Nadalje, ve� pri dolasku na �eljezni�ku ili autobusnu postaju u mnogim gradovima navija�i gostuju�e mom�adi jakim se snagama milicije izoliraju, kako bi se onemogu�io bilo kakav dodir izme�u njih i doma�ih navija�a. Zbog takvoga milicijskoga nadzora sve ve�e zna�enje dobija verbalno nasilje, prije svega ono obilje�eno vrije�anjem nacionalnih osje�aja suparni�kih navija�a, ali i drugih sudionika u nogometnoj priredbi.

OD OSAMOSTALJENJA HRVATSKE DO DANAS

Nakon 90-e i srpske agresije na Hrvatsku mnogo pripadnika Torcide priklju�uje se obrani svoje domovine te ide na prve crte boji�ta.
Krajem 90-ih i u 2000. godini nakon 5 godina bez trojefa u Torcidi se ponovo osloba�a bijes te slijede novi veliki incidenti kao �to su prekid protiv �ibenika i prekid protiv Dinama te u oba slu�aja velika tu�a sa policijom i specijalnim snagama... Torcida je zadr�ala ime iz svoje pro�losti tako da i danas po Splitu na dan utakmice ne �e�u navija�i drugih klubova...

Ova kratka povijest Torcide je ve�im dijelom prepisana iz knjige "Torcida-pogled iznutra" uglednog sociologa i biv�eg aktivnog torcida�a Dra�ena Lali�a.P.S. Za kompletniju sliku o Torcidi i doga�ajima iz njene povijesti pogledajte u link 'novine'.
Nakon �to je Hrvatska postala samostalna Torcida ne �eli izazivati nikakve incidente koji bi mogli na�koditi Hajduku te u tom razdoblju Hajduk posti�e ponajbolje uspjehe u povijesti - osvaja ve�inu trofeja u Hrvatskoj a u Europi dolazi me�u 8 najboljih klubova �to je do danas najbolji uspjeh nekog na�eg kluba od osamostaljenja te uspostave hrvatske lige.

------------------------------------------------------------------

                              Torcida History

The story of Hajduk and its great successes and celebrations is unthinkable without TORCIDA. It's pointless talking or writing about a football team that has no fans, and the Hajduk's fans and their supporting, fanatic loyalty to the beloved club, could be talked about for days. Split has celebrated many champions in its history - European, World and Olympic, yet each success of its football masters was particularly celebrated and respected. Very soon after founding of Hajduk in the, now far, 1911, the club became the symbol of the city. Among the multitude of Hajduk's fans, a special place belongs to members of the most fervent group of them, the TORCIDA.

What is TORCIDA? This question can be answered in hundreds of answers, yet each of them to be true. Every TORCIDA member will proudly point out that it is the oldest fan organisation in the former Yugoslavia and, naturally, in the now free and independent Croatia. It was founded in 1950, on the eve of a big match between Hajduk and Crvena Zvezda, played in Split on 29 October. The match was to decide the champion and the Hajduk's fans, inspired by the Brazilian ones, decided to create an atmosphere unseen before and to help their favourites that way. Particularly active were the students of Split at studies in Zagreb who organised and brought to the match several thousand students and other Hajduk supporters. The whole town was up, and over 20 thousand fans gathered at the stadium. Many were left around the stadium, listening to what was going on in the field. Led by Torcida, the spectators supported their favourites fervently for all 90 minutes. The winning goal was scored in the 89th minute, the sign for a celebration that Split had never seen before. The then Belgrade authorities did not like the fans getting organised and some of them were sentenced to several years in jail after the match, and Torcida was banned. Still, year after year, at all Hajduk's matches the supporting was like that of Torcida, although the name was not to be mentioned in public. In 1980, the most eager Hajduk fans, those who accompanied the team at all their side matches and tours, renewed Torcida, united the many fan groups, with the intention of creating the uproarious southern atmosphere at all Hajduk's matches.

At that time, Torcida played an important role in creating the national feelings with the young. For this reason, many of them were jailed by the then authorities, no surprise, therefore, that most of them stood at the first lines of defence of Croatia in the very beginning of the Fatherland War, to defend their country's independence and sovereignty. Some of these guys gave their lives in this battle, this being eternally commemorated by a plaque placed at the northern part of the stadium, where Torcida gathers... When the situation in Croatia calmed down again, Torcida took their place at the northern standings once again. New generations of supporters have grew up to bring their favourites to winning three Croatia's Championships, two Cups and a Supercup, as well as to successes in the Chamions League. On what kind of fans they are speak best the comments by such football names as Preud'homm, Cannigie, Rijkaard and many others who played at Poljud, all of them delighted about the way Torcida supports... In the end of this story that goes on, it is to be pointed out that Torcida are not only supporters of Split. When Hajduk plays its great matches, supporters come from all over Europe, America, Australia...